Primedba na rani javni uvid u Generalni urbanistički plan Beograda, GUP 2041, upućena Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove
Usaglasiti ciljeve GUP-a (međusobno i sa ciljevima SOUR 2030), koji su u materijalu dati nekonsekventno i bez razumevanja samog pojma planskog cilja. Na primer:
- U poglavlju 1.1 Pravni i planski osnov navedeno je da je osnovni cilj izrade GUP-a da grad postane ekonomičniji, efikasniji i fleksibilniji.
- U poglavlju 2.1 Opšti ciljevi izrade plana i koncepcija razvoja navedeno je sedam vizija sa ciljevima u okviru svake – zdrav grad, efikasan grad, otporan grad, inovativan grad, pametan grad (kao cilj navedena je samo relokacija novih vidova javnih usluga), mobilan grad i plan velikih poteza. Kod poslednje vizije piše da na osnovu svega proizilazi (!) da je glavni strateški cilj pametniji grad koji podrazumeva zdraviji, mobilniji, inovativan i efiksaniji Beograd (izgleda da se u pretumbacijama iz nekog razloga izgubio samo pojam otporniji grad)
- U poglavlju 9. Očekivani efekti planiranja, navodi se da Beograd treba da se približi, bar na korak, pametnijem gradu, pametnijoj privredi, pametnijem korišćenju prostora (dodatno, po kom ključu su se odabrali baš i samo pojmovi grad, privreda i prostor?).
Upotrebljavati reči u skladu sa njihovim značenjem i značenjem koncepata koje označavaju. Na primer:
Ne koristiti reč strateški plan u materijalu koji ne poznaje ni svrhu ni postupke takvog planiranja, ne nazivati scenarijima razvoja poglavlja koja to de facto nisu, ne upotrebljavati pojam metodologija izrade GUP-a kod navođenja opštih mesta koja nemaju veze sa ovim postupkom, ne zvati decentralizacijom nameru za dekonstrukcijom centra i njegovo čišćenje od javnih gradskih sadržaja, ne izjednačavati nasumično anketiranje građana sa pojmom društveno odgovornog grada, uporno ponavljanje termina inovativno, pametno i kreativno neće nadomestiti potpuni nedostatak istog, ne mešati vizije i ciljeve, itd.
Takođe, objasniti viziju GUP-a plan velikih poteza tako da je razumeju i čitaoci koji ne koriste psihoaktivne supstance.
Prilikom izrade GUP-a osmisliti i potom primeniti konkretnu metodologiju, a ne gomilu nasumičnog i proizvoljno skupljenog teksta i grafike. Da podsetimo, pojam metodologija izrade GUP-a podrazumeva, u najkraćim crtama:
- Sistem / niz osmišljenih i povezanih tehnika, postupaka, pravila, alata koji za cilj imaju da prepoznaju i analiziraju okvir za izradu GUP-a, postojeće stanje u gradu po sektorskim temama, evaluaciju postojećeg i planiranog, probleme i ciljeve razvoja, mehanizme implementacije / realizacije, monitoringa sprovođenja, i prilagođavanja promeni uslova i trendova u periodu važenja plana – 20 godina.
- Konsekventnost koraka / postupaka u izradi planskog dokumenta.
- Primenu urbanističkih tehnika, kriterijuma, indikatora kao uslova sine qua non za realno vrednovanje postojećeg stanja, projekcija za naredni period, kvalitativnih i kvantitativnih promena.
Pojmove pametan, inovativan, zdrav, otporan, kreativan ne krostiti u marketinške svrhe, već suštinski proučiti, odabrati prioritetne i upotrebiti ove koncepte u metodologiji izrade GUP-a.
S tim u vezi proučiti i koncept planiranja u doba neizvesnosti, pa u skladu sa novim saznanjima do kojih će se doći, ispuniti zakonsku obavezu da polazne osnove GUP-a sadrže scenarije razvoja oko kojih se može odlučivati, razvijene u skladu sa trendovima koje diktira neizvesna budućnost. Samim tim brisati iz teksta i namera prevaziđenu ideju GUP-a kao „slike grada za 20 godina“, koja datira od pre pola veka i ne odgovara savremenim trendovima u strateškom planiranju (podržanim u Srbiji i celim Zakonom o planskom sistemu i raznim podzakonskim aktima)
Ne navoditi desetine zakona i strateških dokumenata u poglavlju 1.1 Pravni i planski osnov, bez obzira na uložen trud da se svi oni pronađu i popišu, ukoliko se plansko rešenje ne oslanja na njih. S tim u vezi, vezati ciljeve izrade GUP-a za mere iz konkretnih strateških dokumenata koji su prepoznati kao relevantni, naročito za SOUR 2030 kao najaktuelniji domaći dokument u oblasti urbanog razvoja, donet na nacionalnom nivou 2018. godine, koji je i Zakonom o planiranju i izgradnji i u Odluci o izradi GUP-a naveden kao osnov za izradu plana.
Na primer, u GUP uneti kriterijume i mehanizme za „regulisanje načina i uslova pribavljanja i upravljanja površinama ostale namene za javno korišćenje u stambenim i drugim zonama i celinama“ (direktan citat) koje eksplicitno predviđa Strategija održivog urbanog razvoja do 2030. godine, u paketu mera 2.1: Kvalitet uređenosti i identitet centralnih urbanih zona i javnih prostora.
U GUP uvesti kontrolne urbanističke parametre, koji su upravo neophodni za nivo razrade i svrhu GUP-a kao strateškog urbanističkog plana.
Primenu ovih parametara – gustina stanovanja, odnos namena, udeo zelenila, parametri vezani za osunčanost i provetrenost, vizure i siluete naselja / gradskih celina, i drugo – eksplicitno predviđa Strategija održivog urbanog razvoja do 2030. godine, u paketu mera 2.1: Kvalitet uređenosti i identitet centralnih urbanih zona i javnih prostora, koja je u GUP-u navedena kao jedna od relevantnih za plansko rešenje.
Kontrolne urbanističke parametre (navedene i druge prema potrebi – poput indeksa izgrađenosti i ekološkog indeksa) neophodno je vezati za ciljeve plana, a zatim i primeniti u analizi i oceni postojećeg stanja, potom i u planiranom stanju, kao i merama za monitoring i realizaciju plana u skladu sa zacrtanim ciljevima.
Poglavlje 3.3 Zelena infrastruktura dopuniti svim relevantnim ciljevima, podacima i kontrolnim urbanističkim parametrima koji su odlično primenjeni u analizi postojećeg stanja za istu oblast u poglavlju 1.3 Postojeće stanje. Ovo je bez sumnje stručno najkvalitetnija analiza u celom izloženom Elaboratu, i neophodno je da se isti profesionalni kvalitet nastavi i u planiranom stanju, što se postiže vezivanjem i primenom istih urbanističkih kriterijuma i parametara iz analize za operacionalizaciju ciljeva GUP-a. Takođe, zaključke ovog poglavlja (koji se odnose na preplaniranost grada npr.) dosledno primeniti na plansko rešenje u svim oblastima.
U tom cilju, uvesti ekološki indeks kao neophodan parametar – kako za svu buduću izgradnju, tako i u zonama rekonstrukcije – kao suštinsko inovativno i pametno rešenje koje može ponuditi ovaj plan.
S obzirom na to da se ni jedan od ciljeva plana ne odnosi neposredno na stanovanje, potrebno je značajno, od temelja unaprediti ciljeve i mere koje se tiču stanovanja u Beogradu u narednih 20 godina, s obzirom da je ova osnovna gradska funkcija neizmerno profesionalno zapostavljena i zapuštena u proteklim decenijama (a čini se da će tako i ostati). Na primer:
- Dovesti u logičnu vezu diverzifikaciju kao jedan od četiri principa formiranja posebnih ciljeva za oblast Stanovanje sa planskim rešenjem koje podrazumeva „zadržavanja iste tipologije koju ima prethodni plan“ uz još dodatne redukcije (npr. isključivanje / minimizovanje mogućnosti nove izgradnje porodičnog stanovanja u centralnoj i srednjoj zoni).
- Dati konkretne mehanizme za sprovođenje stambene podrške kao jednog od četiri principa formiranja posebnih ciljeva za oblast Stanovanje – lokacije za podržanu stambenu izgradnju (socijalno, subvencionisano, zadružno), kao i urbanističke, kvantifikacione i druge prostorne kriterijume za njenu realizaciju.
- Dati konkretne mehanizme za sprovođenje transformacije postojećih urbanih celina koje se „ne koriste na adekvatan način, a imaju potencijal za dalji razvoj“, što je treći princip formiranja posebnih ciljeva u oblasti Stanovanje. Prvo, Kako se određuje šta je neadekvatno korišćenje postojećih urbanih celina, koje urbane celine mogu biti predmet ovakvog preispitivanja, kao i uslove i parametre njihove transformacije (moguće namene, gustine, tipove novih struktura i slično).
- Objasniti razliku između braunfild lokacija (termin u širokoj upotrebi) i zona za transformaciju postojećih urbanih celina koje se ne koriste na adekvatan način, a imaju potencijal za dalji razvoj, što je treći princip formiranja posebnih ciljeva u oblasti Stanovanje. Objašnjenje je neophodno da bi sama ideja transformacije bila jasna i da bi se omogućila provera kvaliteta potencijalnih transformacija u periodu realizacije plana.
- Precizno prikazati sve izmene u okviru četvrtog principa formiranja posebnih ciljeva za oblast Stanovanje – standardi stanovanja / izmene postojećih urbanističkih parametara. Zbog čega se parametri standarda stanovanja menjaju, i kako glase postojeći, a kako novi, unapređeni. (napomena: ukidanje 15% povećane izgradnje na uglovima objekata višeporodičnog stanovanja nije promena standarda stanovanja, s obzirom da to uvećanje kao takvo nije standard stanovanja, već samo to – parametar izgradnje)
- Definisati šta se tačno podraumeva pod pojmovima racionalizacija, revitalizacija i razvoj novih naselja i primenu kakvih urbanističkih tehnika i parametara ovi koncepti podrazumevaju. Za potonje naročito u kontekstu opšteg početnog stava da će se stanovanje „razvijati pretežno na postojećim i već isplaniranim površinama kako bi se kontrolisao rast grada i sačuvalo neizgrađeno zemljište”, a potom koncepcije razvoja u kojoj se kaže „Izvesno je da će biti potrebne nove lokacije, ali ne za masovnu stambenu izgradnju, već da bi se zadovoljile potrebe za stanovanjem u naseljima nižih gustina“.
- Izbaciti šemu P+1, kao i ostele suvišne crtežčiće sa ovog lista, iz poglavlja 3.4 Stanovanje. Osim što je neprecizna i ne govori ništa, još i vređa inteligenciju svakog građanina.
Odrediti rukovodioca izrade plana u skladu sa Zakonom – da poseduje odgovarajuću licencu odgovornog urbaniste i priložiti u dokumentaciji plana njegovu Izjavu, u skladu sa propisima. Takođe, Zakon ne poznaje mogućnost da licencu i izjavu odgovornog urbaniste daje član sinteznog/radnog tima (na stranu što je njegova Izjava da je plan urađen u skladu sa Zakonom već u ovom koraku netačna).
Obezbediti potpise svih stručnjaka koji su navedeni kao saradnici, članovi saveta plana i sinteznog i radnog tima, kojim oni potvrđuju svoje angažovanje na izradi GUP-a i saglasnost (u svom domenu) sa finalnim, izloženim materijalom. U suprotnom, spisak imena na prvim stranama teksta je puka upotreba autoriteta i njihovih profesionalnih dostignuća i reputacije u cilju davanja legitimiteta planu, bez ralnog i moralnog osnova.
S tim u vezi apelujemo, da institucije koje vode proces planiranja na dalje postupaju u skladu sa visokim standardima profesionalne i etičke odgovornosti prilikom izrade ovako važnog planskog dokumenta za grad Beograd.
S poštovanjem,
Nova planska praksa
Analizu je izradila stručna organizacija Nova planska praksa, baza za urbanistička istraživanja i razvoj planiranja, u okviru projekta “Javnost u javnim politikama: dešifrovanje prava na informisanje”, u kooperaciji sa Heinrich Böll Stiftung – predstavništvo Beograd.