blog

Nova planska praksa upozorava na negativne efekte izmena Zakona o planiranju i izgradnji

Ekspertska organizacija Nova planska praksa reagovala je na predložene izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji, ukazujući na to da će očekivani efekat biti narušavanje pravne sigurnosti za investiranje, centralizacija moći odlučivanja i dalje sužavanje prava građana, ali i lokalnih samouprava, da učestvuju u donošenju odluka o oblikovanju životne sredine.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture organizovalo je od 30. januara do 20. februara javnu raspravu u Nacrt Zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji (ZPI). Ekspertska organizacija Nova planska praksa upozorava da su predlozi reforme zakonskog okvira planiranja dati proizvoljno i da nisu praćeni analizama problema i efekata predloženih rešenja, što dovodi u pitanje namere predlagača, predstavlja nastavak obesmišljavanja instituta javne rasprave i značajnu pretnju po pravnu sigurnost investiranja u Republici Srbiji, koju dokument na javnoj raspravi deklarativno štiti.

Izmenama i dopunama ZPI predlaže se formiranje niza novih institucija na republičkom nivou (glavnog državnog urbaniste, državne komisije za planove, Agencije za prostorno i urbanističko planiranje), kao i prenošenje nadležnosti sa jedinica lokalne samouprave na republički nivo (npr. odabir da li će proces izdavanja akata za izgradnju biti započet pred organima JLS ili MGSI) ili čak izvan institucija (npr. izdavanje informacije o lokaciji od strane javnih beležnika i drugih registrovanih lica).

Posebno je ilustrativan predlog da se prostorni plan područja posebne namene (PPPPN)  definiše kao hijerarhijski viši u odnosu na svaki drugi prostorni ili urbanistički plan čija je izrada u nadležnosti jedinice lokalne samouprave. Naglašavamo da se PPPPN usvaja uredbom Vlade RS, bez organizovanja javne rasprave pred organima lokalne ili republičke skupštine. Upravo ovi planovi i procedure njihovog donošenja i u proteklom periodu često su bili uzrok negativnih reakcija javnosti (PPPPN za projekat “Beograd na vodi” ili PPPPN za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala jadarita „Jadar”), a ovim izmenama PPPPN je dodatno utvrđen kao instrument za proizvoljne intervencije u prostoru, pod kontrolom Vlade RS.

Podsećamo da je Ministarstvo pre tačno godinu dana, u februaru 2022. godine, takođe bez prethodnih analiza stanja i praksi otvorilo javnu raspravu u koncept politike sistemske reforme prostornog i urbanističkog planiranja, kojim je bilo predviđeno i znatno sužavanje prava građana na učešće u oblikovanju životne sredine. Nakon reakcije Nove planske prakse i drugih udruženja civilnog društva, predloženi dokument je povučen sa javne rasprave, a obrazloženje takvog postupka nije pruženo do danas. Pa ipak, predložene izmene i dopune ZPI i dalje preuzimaju pojedina rešenja povučenog dokumenta, iako njihova opravdanost nikada nije potvrđena.

Primedba je data u formi smernica i predloga za njegovo poboljšanje, i odnose se na:

1. Poboljšanje komplementarnosti Zakona o planiranju i izgradnji i Zakona o planskom sistemu, u domenu participacije:

  • Uvesti (vratiti) obaveznu javnu prezentaciju planskih rešenja tokom procedure javnog uvida za sve planove (i urbanističke i prostorne);
  • Uvesti javnu raspravu u predlog Odluke o izradi planskog dokumenta;
  • Propisati efikasniji način obaveštavanja građana o pokrenutim procedurama i mogućnostima učešća u svakoj od faza izrade planskih dokumenata;
  • Propisati veću javnu dostupnost prikupljene dokumentacije i one nastale tokom procesa izrade planskog dokumenta.

 

2. Na osnovu zaključaka okruglog stola “Participacija šire javnosti i uloga planera u urbanističkom i prostornom planiranju” i sprovedene ankete s planerima svih struka u Srbiji, izrađene su smernice koja su poslužile za formiranje preporuka za izmene i dopune Zakona:

  • Rezultate ankete i izrađene preporuke možete pogledati ovde

 

3. Za konkretni cilj koji se odnosi na uvođenje novih elemenata “zelene agende”, predloženo je nekoliko unapređenja u cilju veće održivosti planskih rešenja sa aspekta zaštite životne sredine. 

4. Uvođenje glavnog državnog urbaniste, za šta su predložena unapređenja u cilju povećanja odgovornosti lica ovlašćenih za donošenje odluka u planskoj proceduri i sprovođenja planova. 

5. Posvećivanje posebne pažnje analizi početnog stanja i uočenih problema zakonodavnog okvira i analizi očekivanih efekata predloženih izmena.

6. Ozbiljno i sistemsko pristupanje kontinualnoj izgradnji kapaciteta lokalnih samouprava da se bave domenom prostornog i urbanog razvoja. 

Analizu je izradila stručna oganizacija Nova planska praksa, baza za urbanistička istraživanja i razvoj planiranja, u okviru projekta Raščivijajmo planiranje! Informisano društvo ka suštinskoj participaciji podržanog od strane Američke ambasade u Beogradu. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove Vlade SAD već isključivo autora.

Uverene smo da je razvoj grada zajednički proces i zato Vas pozivamo da nam se u tome pridružite.

Budite slobodni 
da nas kontaktirate.