Javnost na distanci - demokratija u krizi
/ istraživanja
Analiza procesa Ranog javnog uvida i Javnog uvida na odabranim primerima u periodu pandemije 2020-2021.
Studija slučaja RJU PDR "Avala film" na Košutnjaku
Rani javni uvid povodom izrade Plana detaljne regulacije za kompleks Avala filma, Gradska opština Čukarica, objavljen je 29. juna i trajao je do 13. jula 2020. godine.
Rani javni uvid se odvijao u periodu posle ukidanja vanrednog stanja, koji karakteriše popuštanje mera u vezi s pandemijom kovid-19, a koji je trajao do ponovnog pooštravanja mera koje su se odnosile na zabranu okupljanja (6. maj – 16. jul).
Opšti pokazatelji intenziteta i predmeta interesovanja za plan
Ukoliko se u gugl pretraživač unesu pojmovi „Avala film Košutnjak”, dobija se blizu 16.000 rezultata. Među njima su višestruke objave u dnevnim listovima (Blic, Informer, Kurir, Politika, Danas, Novosti i drugi), različitim nedeljnicima i onlajn portalima (NIN, BBS Srbija, Peščanik, Deutsche Welle i drugi) kao i na portalima televizijskih kuća (RTS, N1, Nova S i druge), a odnose se na izjave stručnjaka iz strukovnih udruženja, organizacija civilnog društva, političkih pokreta, neformalnih udruženja građana, investitora i predstavnika investitora i naručioca plana „Avala film Studios”. Značajan udeo rezultata pretrage čine medijske izjave zvaničnika, i to ne samo gradskih funkcionera, već i na republičkom nivou – na primer, predsednika Republike Srbije.
I pored velikog interesovanja medija i mnogobrojnih TV, štampanih i onlajn medijskih priloga, brojnih izjava gradskih i državnih funkcionera, reakcija građana i organizacija civilnog društva (uključujući i pokretanje peticije i okupljanja građana u javnom prostoru) pretraga vesti na zvaničnoj stranici Grada Beograda daje svega četiri rezultata – tri izjave gradskog urbaniste i jednu izjavu gradonačelnika Beograda.
Reakcije javnosti
Građani okupljeni u inicijativu „Bitka za Košutnjak“ predali su više od 7.500 primedbi na elaborat na ranom javnom uvidu, dok je inicijativa „Ne davimo Beograd“ prikupila više od 50.000 potpisa za Peticiju za odbranu Košutnjaka. U toku trajanja ranog javnog uvida, građani okupljeni u inicijativu „Bitka za Košutnjak“ za medije ističu kao problematično to što se „Avala Studios predstavlja svuda kao vlasnik zemljišta“, dok je zapravo investitor privatizacijom dobio samo „pravo korišćenja zemljišta, i to ne na svim parcelama“, odnosno da je investitoru „plan potreban da bi imao osnov da uradi konverziju prava korišćenja u pravo svojine direktnom pogodbom, bez tendera“. Okupljeni građani smatraju da se „ceo projekat reklamira kao ulaganje u filmsku industriju, dok plan predviđa stotine hiljada kvadrata stambenog i poslovnog prostora“, i usled toga zaključuju da glavni cilj privatizacije Avala filma nije ulaganje u filmsku industriju već „građevinsko zemljište koje je u vlasništvu Republike Srbije“, tj. da plan služi tome da „neko treba da ostvari ogroman profit prodajući skupe kvadrate na Košutnjaku“.
Građani ove inicijative problematizuju i pitanje participacije u procedurama izrade urbanističkih planova, ističući da je „od krucijalnog značaja da grad omogući građanima da suštinski, a ne samo formalno, učestvuju u odlučivanju šta se može raditi na zelenim površinama“, što „podrazumeva aktivno učestvovanje, a ne bezvredno ispunjavanje formalnih procedura kao do sada“. Dalje ističu da je „nedopustivo da u 21. veku građani ne mogu zvanično da podnose prigovore elektronskim putem“ i da „razgovaraju sa svojim predstavnicima i pitaju ih zašto su glasali na određeni način“. „Čemu služe prigovori građana i procedure ako se sve rešava putem nekakvog specijalnog zakona“ i šta je s odgovornošću institucija, tj. „kako je moguće da je Zavod za urbanizam pripremio plan koji je suprotan Generalnom urbanističkom planu Beograda“, pitaju se građani koji su se, kako mediji ističu, spontano okupili u inicijativu „Bitka za Košutnjak“ nakon uvida u elaborat na ranom javnom uvidu, s namerom da spreče seču šume na Košutnjaku.
Peticija inicijative „Ne davimo Beograd“ takođe je primarno usmerena protiv seče šume na Košutnjaku i izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa. Dodatno, inicijativa „Borba za Košutnjak“ je i zvanično uputila poziv Skupštini grada Beograda i predsedniku Skupštine da se predloženi projekat na Košutnjaku obustavi, ističući da gradski urbanista „daje besmislene izjave kojima obmanjuje javnost“.
U toku trajanja ranog javnog uvida, deset istaknutih organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom životne sredine i kulturnog nasleđa i urbanim politikama pokrenulo je inicijativu kojom se zahteva obustava izrade predloženog plana, utemeljenu na (javno objavljenim) stručnim primedbama na elaborat. Inicijativi je u toku istog dana svoju podršku dalo još 30 istaknutih organizacija civilnog društva i nezavisnih eksperata. U saopštenju stručnjaka i organizacija, koje je višestruko preneto u medijima, ističe se da dokumenta koja je Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove Grada Beograda izložio na rani javni uvid „ukazuju svojim sadržajem, ali i nizom propusta i nelogičnosti, da je namera gradskih vlasti da kompleks Avala filma na Košutnjaku pretvore u stambeno-poslovni, uz pustošenje velikog poteza Košutnjačke šume za nove sportske centre i intenzivnu izgradnju“.
Udružene organizacije civiilnog društva ističu u saopštenju, kao i u javno obljavljenim primedbama, podatke iz plana izloženog na ranom javnom uvidu, koje tumače kao indikatore intenzivne izgradnje i smanjenja šuma i zelenih površina (izgradnja skoro 420.000 m2 novog stambenog prostora, 150.000 m2 komercijalnog prostora; smanjenje šuma i zelenih površina sa 34,7 ha na 3,4 ha; izgradnja novih 9,6 ha komercijalnog sadržaja, 7,9 ha mešovitih gradskih centara; porast broja stanovnika sa 854 na 7.980 – deset puta veća gustina stanovanja), kao i da je „paradoksalno cilju izrade plana da se površine za objekte i komplekse javnih službi smanjuju skoro za trećinu, za čitavih 9,7 hektara“. Kao i građani okupljeni u inicijativu „Bitka za Košutnjak“, stručnjaci okupljenih organizacija predočeno plansko rešenje tumače time da je „primarni cilj predmetnog plana da se na prostoru kompleksa „Avala filma“ izgradi elitni stambeni kompleks, a ne da se razvija filmska industrija“. Ističu i da bi se to ostvarilo „biće žrtvovano 26,8 hektara šuma i 7,9 hektara zelenih površina na jednoj od najvrednijih lokacija Beograda, neprocenjive vrednosti upravo u svom doprinosu prirodnim dobrima“.
Organizacije dalje navode niz propusta u izradi dokumentacije (izradu planskog dokumenta potpisuju odgovorni urbanisti kojima su istekle licence, kompleks Avala filma nije precizno definisan, svi neophodni uslovi nadležnih institucija nisu pribavljeni i slično), da su uloge drugih javnih institucija u procesu izrade predloženog planskog rešenja upitne (javno preduzeće Srbijašume se odriče gazdovanja delom šume na ovom području s obrazloženjem da je doneta odluka o izradi plana za kompleks Avala filma kojim se predviđa izgradnja multifunkcionalnog centra; od Ministarstva kulture i informisanja se traži saglasnost da se površine javne namene preimenuju u površine ostalih namena, koju oni ne daju s obrazloženjem da za takvu saglasnost nisu nadležni i tako dalje), kao i to da se planovi višeg reda uzimaju kao „orijentacioni“, odnosno „neobavezujući, a time i nevažeći“.
Problematizuje se i uopšte uloga planiranja u prostornom razvoju Beograda, jer „ako se planovi višeg reda uzimaju kao nevažeći, čemu onda planovi uopšte služe i na osnovu kojih informacija je rađen materijal za rani javni uvid i određena budućnost ovog dela Beograda?“.
Na osnovu navedenog, organizacije saopštenjem za medije i predatim primedbama zahtevaju da se obustavi izrada plana detaljne regulacije kompleksa Avala filma na predloženim osnovama i da se pristupi izmeni osnovnog koncepta „tako što će se poštovati procedure, zakoni i planovi višeg reda, obezbediti očuvanje šuma i zelenih površina, bez promene namene zemljišta jer za to ne postoji osnov, te da se investitoru ostavi mogućnost korišćenja i investiranja u nepokretnosti u njegovom vlasništvu, bez promene vlasničke strukture nad zemljištem“.
Udružene organizacije civilnog društva navode i da u postupku ranog javnog uvida građanima nije omogućeno da svoje primedbe i komentare dostave na zakonom propisan način i zahtevaju od nadležnih da se „postupak ranog javnog uvida obustavi u situaciji kada zbog epidemije virusa kovid-19 ne postoje elementarni uslovi za učešće javnosti u postupku donošenja odluka, te da se postupak ponovi kada se sve neregularnosti i propusti otklone“.
Nedugo zatim, nakon izjave gradskog urbaniste Marka Stojčića za list Politika o obustavi javnih uvida u planska dokumenta, udružene organizacije su ponovo javno reagovale, zahtevajući i zvaničnim dopisom nadležnim organima Grada Beograda da se pomenuta izjava pravno i proceduralno utemelji, odnosno da nadležni donesu „zvaničnu odluku kojom će se tekući rani javni uvidi i javni uvidi prekinuti i nastaviti po završetku vanredne situacije, a planirani rani javni uvidi i javni uvidi odložiti“, kao i da “detalje ove odluke učine dostupnim javnosti“.
Oba navedena saopštenja, kao i zvaničan dopis nadležnim organima Grada Beograda koji su ove organizacije uputile, ostali su bez reakcije i odgovora nadležnih.
Izjave gradskih funkcionera
Na zvaničnoj stranici Grada Beograda je povodom ranog javnog uvida za kompleks Avala filma i reakcija javnosti objavljeno svega četiri vesti – prenesenih izjava gradskih zvaničnika.
Gradonačelnik Beograda u izjavi prenesenoj nakon završenog ranog javnog uvida9 (24. 7.2020) ističe značaj komunikacije s inicijativama građana i to da se one pojave u početnim fazama odlučivanja o nekom projektu – što je u skladu sa institucionalnim i zakonskim okvirom Republike Srbije. Međutim, gradonačelnik Beograda dalje navodi da je u investiciji predloženoj planom primarna rekonstrukcija filmskog studija. Suprotno tome, planskom dokumentacijom predviđa se veći udeo stanovanja i mešovitih namena u odnosu na komercijalne zone koje su namenjene filmskoj industriji, dok se javna kultura prenamenjuje u ostale komercijalne delatnosti. Izjava gradonačelnika o sadržaju izloženog planskog rešenja koja je u suprotnosti s planskom dokumentacijom na ranom javnom uvidu se tako može oceniti kao netačna.
Gradonačelnik ističe i da je u toku početna faza odlučivanja o ovom projektu u kojoj je investitor dao svoju ideju, a Urbanistički zavod Beograda radi na izradi planske dokumentacije. Zakonom propisana procedura izrade urbanističkog plana podrazumeva da elaborat za rani javni uvid jeste početna faza izrade plana, ali u kojoj je već izložen konceptualni okvir budućeg planskog rešenja iza kog stoje nadležne institucije (Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove, Sekretarijat za zaštitu životne sredine, Komisija za planove SGB i drugi) i kojije odobrila i sama Skupština grada Beograda kroz donošenje Odluke o izradi plana. Drugim rečima, nacrt plana izložen na ranom javnom uvidu jeste početni korak koji je u ovom slučaju pokrenut na inicijativu investitora, ali, suprotno izjavi gradonačelnika, on ne predstavlja „investitorovu ideju“, već predlog planskog rešenja koji su kroz propisanu proceduru potvrdile nadležne, gradske institucije, kao i sâm obrađivač plana (u ovom slučaju Urbanistički zavod Beograda). Time se i ova izjava gradonačelnika može oceniti kao nepotpuna, odnosno netačna.
Gradski urbanista u dve svoje izjave koje su prenesene na sajtu Grada nakon završetka ranog javnog uvida10 (30. 7. i 14. 8. 2020) takođe navodi kako je u javnost s predloženim planom izašao investitor, te da Grad Beograd u proceduri izrade plana izloženog na ranom javnom uvidu nije učestvovao, kao i da će grad „svoj plan“ tek „dati na javni uvid“. Iznete tvrdnje su u suprotnosti sa zakonom propisanom procedurom izrade urbanističkog plana, koja nalaže da je Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove nosilac izrade svakog plana i da Odluku o izradi plana, u kojoj je već sadržan konceptualni okvir budućeg planskog rešenja, usvaja Skupština grada Beograda. Takođe, u konkretnom slučaju „grad“ je svoju reč dao još dva puta – prihvatanjem amandmana na Plan generalne regulacije sistema zelenih površina Beograda, koji je eksplicitno u vezi s navedenom Odlukom i izgradnjom multifunkcionalnog centra i kroz davanje saglasnosti na elaborat za RJU nadležne gradske Komisije za planove (čiji je gradski urbanista predsednik). Odnosno, bez obzira na to ko je naručilac plana, svaki plan izložen na javnom uvidu je „plan grada Beograda“, jer je zakonom propisana procedura da nadležne institucije usmeravaju i odobravaju predloženi plan pre izlaganja na uvid javnosti, te se izjava gradskog urbaniste može oceniti kao netačna.
U izjavi gradskog urbaniste, kao sporno pitanje navodi se „seča šume u Košutnjaku“, što je fraza koja se pojavljivala i ranije. Tako se u izjavima zamenika gradonačelnika Beograda za dnevni list Novosti11 (6. 7. 2020) i Predsednika Srbije za Kurir12 (7. 8. 2020) navodi da grad Beograd neće „dozvoliti da se ugrozi ništa što je kvalitetna priroda“, da je plan u početnoj fazi u kojoj je predstavljena inicijativa investitora i da građani ne treba da „nasedaju na jeftine političke trikove i parole, jer seče na Košutnjaku neće biti niti je ima“, odnosno da je „priča o navodnoj seči šume na Košutnjaku eskalirala bez ijednog argumenta“. Ispravna je teza koja se ovde zastupa, a to je da svaki urbanistički plan, pa i ovaj, tek po usvajanju postaje akt na osnovu koga je moguće izvršiti neku promenu u prostoru – po pitanju namene, korišćenja ili vlasništva zemljišta. Takođe, i da je svako plansko rešenje do samog usvajanja podložno promenama, koje su i suština svakog procesa planiranja, pa i same participacije. Međutim, fokus na tome da se plan nalazi na samom početku, pa da samim tim i optužbe o seči šume ne stoje i da nisu argumentovane, nije utemeljen, jer se u primedbama i izjavama građana, stručnjaka i organizacija civilnog društva ne osuđuje konačna odluka, već namera – iskazana kroz predlog planskog rešenja koji je stavljen na uvid javnosti, a kojim je neosnovano poništen prethodno postignut javni dogovor, a potom i odluka na nivou plana višeg reda da je filmski studio planiran kao kompleks javne namene u okviru koga se nalaze šuma i zelenilo. Time se ove izjave mogu oceniti kao netačne.
Gradski urbanista ističe i da je period javnog uvida u plan, a ne period ranog javnog uvida, korak u planskoj proceduri kad građani mogu da daju svoje primedbe i uključe se u planiranje, nagoveštavajući da je period ranog javnog uvida „zamišljen tako“ da tokom njega svoje mišljenje daju nadležne institucije, a da građani „ako nisu zadovoljni“ svoje primedbe mogu dati u pisanoj formi tokom javnog uvida i obrazložiti ih na javnoj sednici. Takva tvrdnja je u suprotnosti sa zakonom propisanom procedurom koja nalaže da je rani javni uvid prvi od jedina dva zakonom obavezujuća koraka u proceduri izrade plana kada svi zainteresovani mogu da se upoznaju s predloženim planskim rešenjem i daju svoja mišljenja, na osnovu kojih bi trebalo da se dalje oblikuje plansko rešenje. Predočena izjava za posledicu može imati dovođenje javnosti u zabludu da participacija građana u početnim koracima izrade plana nije relevantna, čime se javnost dodatno pasivizira. Takođe se može oceniti i kao netačna.
Naposletku, gradski urbanista u svojoj izjavi ocenjuje i sam proces usvajanja planova u Beogradu i „podseća“ da je on „najtransparentniji“ i „potpuno demokratski“, ali da takav proces u ovom konkretnom slučaju „vidimo da mali broj ljudi može da zloupotrebi“. S obzirom na to da se ne zna kada, po kojim kriterijumima i u odnosu na koje druge procese je ustanovljeno da je beogradski proces usvajanja planskih dokumenata najtransparentniji, koji pokazatelji čine ovaj proces potpuno demokratskim, kao i da se iz izjave ne može saznati ko su ljudi koji zloupotrebljavaju proces, na koji način to čine i šta su njihovi stavovi i zahtevi (iako je proces transparentan i demokratski), ova izjava se može oceniti kao tendenciozna. Takva, za posledicu može imati dovođenje javnosti u zabludu da postoje pojedine teme, problemi, mišljenja ili stavovi građana koji ne mogu biti predmet participacije tokom planske procedure, već da, naprotiv, narušavaju sam proces planiranja i njegov demokratski karakter. Iskazano je u suprotnosti s osnovnim načelima Zakona o planiranju i izgradnji i sa samom prirodom i svrhom participacije, te se može zaključiti da se ovakvim postupkom i izjavama javnost zapravo dodatno pasivizira.
Skoro dva meseca nakon završetka ranog javnog uvida, koja su bila ispunjena mnogobrojnim vestima i objavama publikovanim u vezi s predmetnim elaboratom, gradski urbanista gostujući na nacionalnom servisu Radio Televiziji Srbije15(4. 9. 2020), ističe da je Komisija za planove na „jednoj od prethodnih sednica“ donela zaključak da se „neće sprovoditi dalje aktivnosti vezane za plan detaljne regulacije Košutnjaka“ što „automatski znači da rešenje koje podrazumeva sečenje šume na Košutnjaku neće biti usvojeno“. Ova, za tada već uzburkanu javnost izjava od značaja, nije prenesena na zvaničnoj stranici Grada Beograda. Paradoksalno, gradski urbanista potvrđuje da je predloženim planskim rešenjem „seča šume na Košutnjaku“ ipak bila predviđena, što je u suprotnosti s njegovim prethodnim izjavama i izjavama drugih gradskih zvaničnika.
Kako se uvidom u zaključke Komisije za planove iz avgusta i septembra 2020. godine ne može naći pomenuti zaključak, izjava gradskog urbaniste za nacionalni servis o obustavi planskog rešenja, može se oceniti kao pravno i formalno neutemeljena, odnosno netačna. Proističe da Grad Beograd nije zaustavio izradu plana detaljne regulacije za područje Košutnjak, kako je gradski urbanista izjavio na nacionalnom medijskom servisu, što dodatno može dovesti javnost u zabludu o toku i ishodu planske procedure, kao i odlukama koje se donose.
Analiza zapisnika Komisije za planove Skupštine grada Beograda
Upućivanje na rani javni uvid
Informacija Sekretarijata za urbanizam i građevinske poslove o upućivanju Elaborata za RJU Plana detaljne regulacije za kompleks Avala filma na rani javni uvid bila je na dnevnom redu 107. sednice Komisije za planove Skupštine grada Beograda (11.6.2020). Povodom ove Informacije, Komisija za planove je jednoglasno zaključila da predmetni elaborat može da bude upućen na rani javni uvid.
Zapisnik sa 107. sednice Komisije za planove, kao i Informacija Sekretarijata za urbanizam i odgovor na primedbe Sekretarijata koje je pripremio obrađivač plana, a koji su na sednici razmatrani – nisu bili sastavni deo dokumentacije elaborata koji je izložen na rani javni uvid. U skladu s procedurom i sadržajem planskih dokumenata, ovakvi zaključci i dokumenta nisu obavezan deo dokumentacije koja se izlaže na uvid javnosti. Međutim, u cilju veće transparentnosti i pravovernog informisanja javnosti o odlukama koje se donose tokom procesa planiranja, svi zvanični zaključci, uslovi i mišljenja javnih institucija neposredno uključenih i zainteresovanih za plansko rešenje, morali bi biti dostupni javnosti na uvid. To uključuje i odluku Vlade RS o davanju podrške ovom projektu koju zvaničnici pominju u svojim saopštenjima. Isto važi i za ideje ili idejno rešenje investitora na osnovu kog se plansko rešenje koncipira, a koje takođe u slučaju Avala filma nije priloženo u dokumentaciji elaborata. Selektivno prikazivanje informacija otvara mogućnost za manipulacije i prikrivanje odgovornosti za planske odluke i političku pozadinu planiranja, na šta ukazuje izvedena analiza.
Izveštaj o ranom javnom uvidu
Informacija Sekretarijata za urbanizam i građevinske poslove u vezi sa zahtevom za produženje roka za dostavljanje primedbi povodom Elaborata za RJU Plana detaljne regulacije za kompleks „Avala filma“, a koju su uputile organizacije civilnog društva, bila je na dnevnom redu 120. sednice Komisije za planove Skupštine grada Beograda, (28. 7. 2020) održane preko viber aplikacije. Članovi Komisije su jednoglasno zaključili da se ne prihvata produženje roka za dostavljanje primedbi jer je rani javni uvid povodom izrade predmetnog Plana završen u skladu sa procedurom koja je propisana Zakonom i Pravilnikom. Ovakav zaključak, koji upućuje na pravni osnov celog procesa, zapravo predstavlja zamenu teze, jer je zahtev bio upućen na osnovu izmenjenih okolnosti u kojima se održavaju rani javni uvidi, a do kojih je dovela pandemija izazvana virusom kovid-19, i odnosio se na mogućnost koju zakon daje – da se procedura ranog javnog uvida produži u odnosu na dati minimum.
Izveštaj o obavljenom ranom javnom uvidu trebalo je da bude na dnevnom redu 158. sednice Komisije za planove Skupštine grada Beograda (22. 12. 2020), održane skoro šest meseci nakon završenog ranog javnog uvida, ali je predsednik Komisije, ujedno i glavni gradski urbanista, predložio da se razmatranje ove tačke odloži za jednu od narednih sednica Komisije za planove. Do kraja posmatranog perioda, 12. 3. 2021. godine, Izveštaj nije razmatran.
Iako je predsednik planske komisije / glavni urbanista u svojim medijskim izjavama eksplicitan u tome da je Komisija za planove donela odluku da se neće sprovoditi dalje aktivnosti u vezi s predmetnim planom detaljne regulacije, takav zaključak formalno ne postoji u zapisnicima sa sednica Komisije za planove. Izveštaj o ranom javnom uvidu, koji formalno jeste dokument čiji sastavni deo može da bude ovakva odluka Komisije, jeste bio na dnevnom redu za razmatranje, ali do toga nije došlo i Izveštaj nije potpisan, bez obzira na dug vremenski period koji je prošao od faktičkog završetka ranog javnog uvida. S obzirom na izneto, pored netačnih izjava koje su zvaničnici davali u javnosti vezano za formalnu obustavu izrade plana, nije moguće dobiti ni zvaničnu informaciju o broju, vrsti i problematici primedbi podnetih tokom RJU.
Kad se više hiljada građana i značajan broj medija direktno interesuje za predloženo plansko rešenje i više neformalnih građanskih inicijativa, organizacija civilnog društva i eksperata iz različitih oblasti se angažuje u vezi s predloženim planom, predočeni niz izjava gradskih zvaničnika koje su međusobno u suprotnosti i pravno i proceduralno nisu utemeljene može prozvesti zabludu javnosti da je plan odbačen i dalja procedura obustavljena.
Umesto korišćenja potencijala interesovanja javnosti, eksperata i medija za kreiranje javne arene za građenje javnih i stručnih diskusija o predloženom planskom rešenju i promišljanju razvoja ovog područja, kao i osnaživanja i usmeravanja participacije brojnih strana koje su se u ovom procesu čule ka konstruktivnom dijalogu, opravdana je bojazan da se predočenim izjavama gradskih funkcionera javnost pasivizira, mogućnost za građenje diskusije odbacuje, i javni servisi ne uspevaju da prenesu nedvomislene i tačne informacije u vezi s planiranim razvojem ovog područja i pravoverno informišu javnost.
[1] https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-53327212
[2] https://www.oblakoder.org.rs/bitka-za-kosutnjak-ne-damo-im-ni-metar/
[3] ibid
[4] https://www.peticije.online/inicijativa_za_odbranu_kosutnjaka
[5] https://www.danas.rs/drustvo/grupa-gradjana-bitka-za-kosutnjak-pozvala-na-obustavljanje-gradnje/
[6] Beogradska otvorena škola, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Evropa Nostra Srbija, Ministarstvo prostora, Ne davimo Beograd, Organizacija zapolitičku ekologiju Polekol, Pešaci nisu maratonci, RERI, Svetska organizacija za prirodu WWF, ZaNašKej
„Zaštita javnog dobra, a ne seča Košutnjaka radi privatnih interesa!”, Danas, 2020.
https://www.danas.rs/beograd/zastita-javnog-dobra-a-ne-seca-kosutnjaka-radi-privatnih-interesa/
[7] „Zaštita javnog dobra, a ne seča Košutnjaka radi privatnih interesa!“, czkd.org, 2020. https://www.czkd.org/stance/zastita-javnog-dobra-a-ne-seca-kosutnjaka-radi-privatnih-interesa/
[8] https://www.czkd.org/stance/obustava-javnih-uvida-u-planska-dokumenta-mora-biti-u-skladu-sa-zakonom/
[14] https://www.beograd.rs/cir/beoinfo/1774894-gradski-projekti-nastavljaju-se-bez-zastoja/
[15] https://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/4068850/urbanista-suma-kosutnjak-seca.html