Ka kolaborativnom upravljanju
/ javni događaji
U potrazi za javnim interesom: dometi urbanizma
Drugi u seriji javnih debata/razgovora o stanju i problemima sistema planiranja u Srbiji, pod nazivom U potrazi za javnim interesom: dometi urbanizma održan je 17. novembra 2020. godine u Paviljonu CZKD-a uz online prisustvo publike.
Razgovor je koncipiran u formi seminara, gde su pozvani sagovornici predstavili svoja istraživanja, nakon čega je usledila diskusija. Sagovornici su stručnjaci iz različitih oblasti – urbanizam, urbana sociologija, prostorno planiranje, javno pravo, kulturne politike i menadžment, odnosno predstavnici institucija javnog sektora, akademije i civilnog društva.
Prezentovali su i u razgovoru učestvovali:
Prof. u penziji dr Ksenija Petovar, Geografski fakultet i Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu; Ana Graovac i dr Jasmina Đokić, Urbanistički zavod Beograda; dr Siniša Trkulja, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture; van. prof. dr Mirjana Drenovak Ivanović, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu; doc. dr Višnja Kisić, UNESCO Master program za kulturnu politiku i menadžment Univerziteta umetnosti u Beogradu, i autorke projekta: prof.dr Marija Maruna i doc.dr Danijela Milovanović Rodić, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, Ksenija Radovanović i Ljubica Slavković, CZKD.
Predstavljeni su i rezultati istraživanja alumnistkinja Master kursa Integralni urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, usmerenih na poreklo i tumačenje javnog interesa u konfliktnim projektima.
Tim projekta i autorke istraživanja: Milica Ristović, Milica Đurđević, Margita Vajović.
Predstavljena istraživanja i razgovor bili su usmereni ka problematizovanju definisanja i odbrane javnog interesa u urbanističkom planiranju iz pozicije različitih naučnih disciplina i polja delovanja. Sagovornici su se fokusirali na sledeće aspekte od značaja za razumevanje teme (redom izlaganja):
Planiranje i javni interes: stanje i preduslovi – prof dr. Marija Maruna:
Šta je svrha planiranja i koja je uloga planera? Koje su karakteristike dva dominantna modela planiranja (racionalnog i kolaborativnog) i na koji način se u okviru njih definiše javni interes? Kada se prostorni razvoj posmatra kao proizvod, a kada kao proces? Šta su osnovni preduslovi za planiranje u savremenom demokratskom društvu i kako se sagledavaju snage u društvu? Koje su karakteristike društveno-ekonomskog okvira od značaja za delatnost planiranja u Srbiji danas? Šta su problemi trenutnog modela planiranja u Srbiji?
Transformacija institucija za definisanje i odbranu javnog interesa – doc. dr Danijela Milovanović Rodić
Zašto postoji diskrepanca između vrednosnog sistema, konceptualnih i razvojnih opredeljenja institucija javnog sektora iskazanih u našim zakonima, strategijama i planovima, načina na koji rade i rezultata koje ostvaruju u domenu planiranja i upravljanja prostornim razvojem? Zašto su ideje demokratije, vladavine prava, participacije, održivog razvoja sve prisutnije u narativima i naših političkih elita i institucija sistema, dok ih je sve manje u praksi upravljanja razvojem? Zašto nastaje razlika između propisanog i urađenog i kako se postiže njihova usklađenost? Da li je kolaborativni pristup još jedna mantra, utopija, sredstvo manipulacije ili jedini izlaz za definisanje i odbranu javnog interesa?
Milica Ristović je ispred tima projekta predstavila prvi i drugi korak istraživanja na primeru studije slučaja Makiškog polja.
Javno dobro i gradski prostor – prof. dr Ksenija Petovar:
Da li javna dobra mogu opstati bez aktivnih građana i njihovih udruženja? Koje su tendencije uzurpacije javnih dobara, kada znamo da su u totalitarnim režimima javna dobra bez pravne i stručne zaštite, prepuštena (samo)volji i proizvoljnim odlukama vladajućih grupa, dok u demokratskim režimima vladavina prava udruženi građani čine osnovni, ključni, temeljni stub odbrane javnog dobra? Da li se sa tendencijom jačanja autoritarnih oblika vlasti u Srbiji povećava rizik za javna dobra i ubrzava njihovo uzurpiranje i uništavanje? Da li to znači da će se Srbiji uzurpacija i uništavanje javnih dobara nastaviti sve dok građani i njihova udruženja ne budu dovoljno jaki, glasni i masovno umreženi da postanu pretnja za vlast na svim nivoima (lokalni, nacionalni)? Isto tako, da li to znači da vlast sama po sebi neće čuvati i unapređivati javna dobra, ako na to ne bude primorana od strane građana i njihovih udruženja? N.B. Izgradnja i uspostavljanje pravne države i vladavine prava se podrazumeva.
Za koga rade urbanisti: javni interes u urbanističkom planiranju – Ana Graovac i dr Jasmina Đokić:
Šta je javni interes u urbanističkom planiranju? Kako pitanje javnog interesa vide planeri, kako oni koji donose odluke, a kako građani i stručna javnost? Da li javni interes utvrđuju institucije kroz svoje uslove, političari kroz svoje odluke, ili šira javnost kroz argumentovanu debatu?
Šta su teme od javnog interesa o kojima treba diskutovati i na koji način se o njima diskutuje na strateškom, a na koji način na nivou konkretne regulacije i namene prostora? Da li je arhitektonski konkurs taj koji može danas uspešno da pomiri različite uglove i nivoe sagledavanja javnog interesa u Beogradu?
Odgovore na ova pitanja dati su na primeru izrade urbanističkih planova za prostor leve i desne obale reke Save, sa fokusom na aktuelnu temu Makiškog polja.
Sprovođenje i efekti strategije urbanog razvoja – dr Siniša Trkulja:
Strategija urbanog razvoja Republike Srbije je dokument javne politike. Kako se u dokumentima javne politike određuje javni interes? Ko određuje javni interes – eksperti, građani, investitori, političari, službenici? Iskustvo izrade prvog dokumenta javne politike za oblast urbanog razvoja na državnom nivou u periodu od 2017. do 2019. godine daje odgovor na ovo pitanje. Koji su bili izazovi tokom izrade strategije? Koji su izazovi njenog sprovođenja? U toku je izrada akcionog plana za prve tri godine sprovođenja strategije. Kako uskladiti javni interes sa drugim interesima u prostoru? Kako na najbolji način obezbediti konstruktivno učešće građana u formulisanju i sprovođenju javnih politika?
Zaštita životne sredine kao javni interes: primena Arhuske konvencije – v.prof dr Mirjana Drenovak Ivanović:
Zbog čega pravna kultura i pravna tradicija imaju ključnu ulogu u zaštiti prava na na zdravu, sigurnu, ekološki uravnoteženu i održivu životnu sredinu? – Koja je uloga pojedinca u zaštiti životne sredine kao javnog interesa? – Da li je jedanaestogodišnja primena Arhuske konvencije u Srbiji dovela do bolje informisanosti i adekvatnog uključivanja javnosti u postupke u kojima se donose odluke o aktivnostima koje imaju uticaj na životnu sredinu?
Ka pluralnim budućnostima: kulturno nasleđe kao javno dobro – doc. dr Višnja Kisić:
Zašto je koncept kulturnog nasleđa od svog „rođenja“ u modernim nacionalnim državama neraskidivo povezan sa konceptom javnog dobra? Na koji način ne samo državno već i međunarodno pravo štite kulturno nasleđe kao zajedničko dobro celog čovečanstva? Na koji način se kulturno nasleđe kao javno dobro i javni interes poslednjih dvesta godina „brani“ a na koji „uzurpira“ posredovanjem javnih institucija i javnih profesija koje bi trebalo da štite javni interes? Koji su savremeni problemi i dileme u vezi sa ovim pravnim i institucionalnim okvirima? I, šta su to neki novi pristupi – pluralniji, demokratičniji i participativniji?
Razgovor je vodila Ljubica Slavković.
Iscrpniji prikaz navedenih tema u vidu stručnih tekstova će biti objavljen u okviru zasebne publikacije „U potrazi za javnim interesom: dometi urbanizma“ (CZKD, 2021), koja će biti dostupna i na online platformi Interaktivni urbanizam.