Platforma za razumevanje urbanog razvoja

Aktuelno

Analiza

O participaciji sa planerima

Participacija šire javnosti i uloga planera u urbanističkom i prostornom planiranju Planiranje prostornog razvoja je tradicionalno povereno javnom sektoru – upravi i drugim nadležnim institucijama.

Pročitajte više →

Celina 3: Mali VELIKI pojmovnik urbanističkog planiranja

Publikacija

Mali VELIKI pojmovnik urbanističkog planiranja
Pogledajte publikaciju Mali VELIKI pojmovnik urbanističkog planiranja
Pogledajte

Urbanističko planiranje usmerava urbani razvoj u skladu s usvojenim vrednostima društva i države. Da bi se usaglasile kratkoročne i dugoročne posledice prostornih intervencija, neophodno je planiranje. Ono mora da pomiri mnoštvo različitih interesa, i to tako da rezultat bude optimalan po celokupno društvo.

Da bi mogla da planira, država pravi planski sistem – skup zakona i drugih akata kojima se pravno uređuje planiranje, i različitih institucija koje učestvuju u planiranju.

Glavni instrumenti planiranja su urbanistički i prostorni planovi. Koji sve planovi postoje i kako međusobno stoje, kako razumeti njihov sadržaj i uključiti se u njihovu izradu – saznajte na ovim stranicama. 

Celina 2: Javnost na distanci - demokratija u krizi

Publikacija

Javnost na distanci – demokratija u krizi, analiza planskih procedura u periodu pandemije
Pogledajte publikaciju Javnost na distanci – demokratija u krizi, analiza planskih procedura u periodu pandemije
Pogledajte

Period pandemije kovid-19 karakteriše otežano učešće javnosti u procedurama izrade i usvajanja urbanističkih planova. Ipak, u prvih godinu dana od proglašenja vanrednog stanja, u Beogradu je na javnom uvidu bilo izloženo čak 99 planova.

Istraživanje obuhvata analizu procedura izrade i usvajanja urbanističkih planova u Beogradu u periodu pandemije, zakonskog i institucionalnog okvira, studija slučaja (Makiško polja, Avala film / Košutnjak), uključujući reakcije javnosti i zvaničnika i zapisnike Komisije za planove, i konkretne preporuke za poboljšanje participacije. Rezultati služe da pruže svojevrsni presek stanja u kome se nalaze institucije u vreme krize, a izrađene preporuke da, poučeni praksom koju je kriza osvetlila, unapredimo upravljanje sistemom javnih politika i nakon završetka vanredne situacije…

Istraživanje CZKD, Polekola i Tačke komunikacije koje je sprovela stručna organizacija Nova planska praksa – baza za urbanistička istraživanja i razvoj planiranja, podržano kroz program ACT – zajedno za aktivno građansko društvo uz podršku Švajcarske agencije za razvoj i saradnju i Helvetas Srbija i dopunjeno u kooperaciji sa Heinrich Böll Stiftung – predstavništvo Beograd, usmereno je na procedure javnih uvida u Beogradu i dometa participacije od početka pandemije kovid-19. 

Kroz analizu procesa izrade i usvajanja urbanističkih planova, odabrane studije slučaja (Makiško polje i Košutnjak), informisanje javnosti i mogućnosti za njeno učestvovanje u ovim procedurama, participaciju sagledanu kroz zakonski okvir i izrađene preporuke, kao i kroz ilustrovanje procesa i procedure izrade urbanističkog plana i planiranja kao stručnog i političkog procesa, istraživanje nudi znanje i alate neophodne za jačanje participacije i transparentno i dobro upravljanje prostornim razvojem.

Pandemija je, između ostalog, pokazala i pojačala sve slabosti postojeće prakse participacije. Na osnovu tih iskustava, u narednom periodu, trebalo bi pristupiti ozbiljnom i temeljnom preispitivanju postupka, obima i sadržaja participacije, a potom, u okvirima zakonskih mogućnosti, optimizovati i unaprediti učešće građana u procesu planiranja i učiniti ga realnim ulaznim podatkom za trajne intervencije u urbanom tkivu. Rezultati istraživanja služe kao poziv i podloga da se to i postigne.

Urbanistički plan je instrumenat za sprovođenje politike Grada u oblasti urbanističkog planiranja. 

Odluku o izradi plana i sâm plan donosi Skupština grada Beograda, odnosno skupštinski poslanici, predstavnici političkih partija. U svim fazama izrade, odluke donosi Komisija za planove, koju je osnovala Skupština grada Beograda, da se bavi pitanjima urbanizma. Predsednik planske komisije je ujedno i glavni urbanista grada, institucija koja je formirana pri kabinetu gradonačelnika. Odluke koje se donose tokom procesa i procedure izrade plana nisu bazirane samo na stručnim, već i na političkim argumentima. U skladu sa svim tim, urbanistički plan je i stručni i politički akt

Ko sve učestvuje u procesu izrade plana – od inicijative za izradu do njegovog usvajanja: Više → 

Proces i procedura izrade plana započinje inicijativom za izradu plana. Na osnovu nje, formira se Odluka o izradi plana. Kada skupština usvoji Odluku, započinje procedura izrade plana i uključivanje javnosti – kroz rani javni uvid i javni uvid, koji se završava sednicom Komisije za planove. Procedura izrade plana završava se usvajanjem plana i njegovim objavljivanjem u službenog glasilu. 

Više o svakom od ovih koraka, ko u svakom odlučuje i kojim putem, šta je dostupno javnosti i gde javnost može da se uključi, saznajte na:
 Više → 

Javni događaji

Predstavljanje istraživanja i diskusija
Pogledajte predstavljanje istraživanja i diskusiju.
Pogledajte

Celina 1: Ka kolaborativnom upravljanju

Publikacija

Ka kolaborativnom upravljanju razvojem grada: interaktivni urbanizam, 2020
Pogledajte publikaciju Ka kolaborativnom upravljanju razvojem grada: interaktivni urbanizam, 2020
Pogledajte

Celina Ka kolaborativnom upravljanju usmerena je na pitanja prostornog razvoja inicirana aktuelnim problemima u Srbiji, a time i na sistemsko i rano uključivanje javnosti u procese urbanističkog planiranja kroz širenje znanja, informisanje i izgradnju dijaloga.

Složeni procesi urbanističkog planiranja, (ne)vidljiva mesta odlučivanja, uzroci i eskalacije konflikata, ali i prostor za njihovo rešavanje i suštinsku građansku participaciju, sagledani su i dovedeni u vezu kroz integralni pristup razumevanju razvoja grada – kroz istraživanja studija slučaja, javne razgovore, prezentacije i obuke za samostalno čitanje planova i dolaženje do informacija od javnog značaja.

Celina Ka kolaborativnom upravljanju se sprovodi kroz saradnju eksperata iz CZKD-a, predstavnika akademije (Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu) i njene alumni mreže (Studijski program master akademskih studija, Integralni urbanizam).

Tokom 2019. godine realizovan je prvi korak projekta – Urbanizam suprotstavljenih interesa, koji obuhvata integralne analize hronološkog razvoja pet studija slučaja kao modela za razumevanje nastalog konflikta, javne razgovore s predstavnicima različitih sektora (javni, civilni) i informisanje putem online platforme. 

Tokom 2020. godine realizovan je drugi korak, U potrazi za javnim interesom u urbanističkom planiranju, usmeren na pitanja definisanja i odbrane javnog interesa u urbanističkom planiranju kroz istraživanja tri studije slučaja, javni razgovor i stručnu publikaciju na temu javnog interesa u urbanističkom planiranju.

Tokom 2021. godine realizovan je treći korak, Demistifikacija planiranja, koji se sastoji iz praktične (video) obuke, dijagrama istraživanja i planskih procedura, usmeren na pružanje znanja i alata za samostalan pristup i razumevanje informacija od javnog značaja.

Realizuje se radi promovisanja savremenog koncepta prostornog razvoja putem platforme za razumevanje stanja i ojačavanje argumentovanog mišljenja, razvoja nove kulture komunikacije, osnaživanja participacije i demokratskog upravljanja, i preispitivanja okvira profesionalne delatnosti urbanističkog planiranja.

Javni događaji

Prezentacije, debate i onlajn obuka
Pogledajte prezentacije, debate i onlajn obuku
Pogledajte

Publikacija

U potrazi za javnim interesom: dometi urbanizma, 2022
Pogledajte publikaciju U potrazi za javnim interesom: dometi urbanizma, 2022
Pogledajte

Publikacija U potrazi za javnim interesom: dometi urbanizma problematizuje goruće teme javnog interesa u današnjoj praksi prostornog razvoja u Srbiji. Turbulentna dešavanja koja prate proizvodnju prostora u poslednjim decenijama, u tranzicionom periodu našeg društva, kao nužnost nameću promišljanje i razumevanje samog pojma, njegove pozicije u razvojnim politikama i načine na koji se formuliše. Traganje za ovim odgovorima vodi ka suštinskom preispitivanju etičkih normi graditeljske delatnosti, posmatrane u svom najširem smislu.

Publikacija je nagrađena Grand Prix nagradom 44. Salona arhitekture i nagradom u kategoriji Urbanizam (2022) i III nagradom u kategoriji Publikacije na 31. Međunarodnom Salonu urbanizma (2022).

Publikacija teži da podstakne diskusiju, izgradnju argumentacije, povećanje kapaciteta za kritičku refleksiju svih pojedinaca i grupa zainteresovanih za utvrđivanje, interpretaciju i implementaciju javnog interesa u planiranju i upravljanju prostornim razvojem. Predstavlja reakciju grupe urbanista na sve brojnije i kompleksnije probleme u oblasti prostornog razvoja u Srbiji. Autori šest poglavlja su dolazeći iz različitih disciplina (urbanizam, urbana sociologija, prostorno planiranje, ekološko pravo) i polja delovanja (javni, civilni i akademski sektor) predstavili svoja istraživanja i stavove o ulozi, značaju, sadržaju i načinu utvrđivanja i zaštite javnog interesa. 

Urednice:
dr Danijela Milovanović Rodić, Ljubica Slavković, dr Marija Maruna. 
Autori poglavlja: 
dr Ksenija Petovar, dr Danijela Milovanović Rodić, dr Marija Maruna, dr Siniša Trkulja, dr Jasmina Đokić, Ana Graovac, dr Mirjana Drenovak-Ivanović, Ksenija Radovanović, Ljubica Slavković.



Poglavlja su grupisana u tri podceline:


• U podcelini (Re)definisanje pojmova autorke radova “Javno dobro i gradski prostor”, dr Ksenija Petovar, i “Kolaborativni pristup za definisanje i odbranu javnog interesa” dr Danijela Milovanović Rodić i dr Marija Maruna, preispituju osnovne pojmove, vrednosna načela, teorijske postavke i metodološke postupke od značaja za razumevanje, definisanje i zaštitu javnog interesa.

• U podcelini Refleksije prakse autori radova “Sprovođenje i efekti strategije urbanog razvoja: javni interes u starteškom planiranju”, dr Siniša Trkulja, i “Za koga rade urbanisti: javni interes u urbanističkom planiranju”, dr Jasmina Đokić i Ana Graovac, omogućavaju uvid u način na koji se javni interes tumači i interpretira u svakodnevnoj praksi izrade i sprovođenja različitih tipova planskih dokumenata/planiranja – strateškom i urbanističkom. 

• U podcelini Utvrđivanje granica autorke radova “Zaštita životne sredine kao javni interes”, dr Mirjana Drenovak-Ivanović, i “Zaštita prava na učešće u odlučivanju o budućnosti kao javni interes”, Ksenija Radovanović, Ljubica Slavković, Ana Graovac i dr Jasmina Đokić daju obrise sadržaja javnog interesa i načina za njegovo ustanovljavanje koji se ne bi smeli prekoračiti ili zaobići: ograničenja koja proizlaze iz zaštite životne sredine, ljudskih prava i potreba i interesa građana. 



Izdavač publikacije je u Univerzitet u Beogradu – Arhitektonski fakultet, a recenzenti su dr Zoran Nikezić, dr Vladan Đokić i dr Mina Petrović. 

O nama

Planiranje služi upravljanju urbanim razvojem uz uvažavanje legitimiteta interesa svih – javnog sektora (državne službe, javna preduzeća), privatnog (investitor) i civilnog (građanstvo i udruženja građana, organizacije civilnog društva, građanske inicijative) sektora. Da nema planiranja, zemljište bi se takođe kupovalo, prodavalo i gradilo, ali na drugačiji način, sa drugačijim pravima, i sa drugačijim posledicama – o čemu rečito govori “divlja gradnja”. 

Planiranje je potrebno da bi se istovremeno sagledala šira slika i veliki broj detalja, i kako bi se pomirilo mnoštvo različitih interesa tako da rezultat bude optimalan po celokupno društvo, kratkoročno i dugoročno. 

Kako bi to bilo moguće, planiranje mora da uključi sve zainteresovane strane, različite potrebe i interese – uključujući i najšire javnosti. Stoga, potrebno je da razumevanje procesa razvoja grada bude dostupno svim zainteresovanim stranama. Platforma koja je pred vama napravljena je primarno sa tim ciljem – razumevanja složenih procesa urbanističkog planiranja i kako se u njih uključiti.

Šta biste Vi želeli da saznate?

Platforma pred Vama kreirana je pre svega radi širenja znanja, osnaživanja za pravoverno informisanje i jačanja kulture dijaloga. Kako bismo u tome uspeli, važno je da se komunikacija ne bude jednostrana – da čujemo i Vas:

  • šta je to što Vas zanima na polju urbanističkog planiranja i prostornog razvoja, a nemate gde da saznate?
  • šta biste voleli da vidite na ovim stranicama i u našem budućem radu, koje su ključne teme i uglovi koji ovde nedostaju?
  • koje su Vaše sugestije, ali i primedbe na naš dosadašnji rad i materijal koji se nalazi pred Vama?