Ministarstvo građevine saobraćaja i infrastrukture oglasilo je javnu prezentaciju urbanističkog projekta u trajanju od nedelju dana (26.10 – 01.11) kojim se predlaže izuzimanje Hale 1 iz kompleksa Beogradskog sajma.
Odluka da se o sudbini kompleksa Beogradskog sajma odlučuje izradom urbanističkog projekta nema utemeljenje u Zakonu o planiranju i izgradnji, niti u važećim planskim dokumentima. Međutim, kao što je Nova planska praksa već upozoravala, urbanistički projekat postaje sve moćniji alat koji se često zloupotrebljava upravo zbog toga što podrazumeva minimalno učešće javnosti i maksimalno skraćenje procedure. A u ovom slučaju – i brutalnu redukciju sadržaja urbanističkog plana.
Javna prezentacija urbanističkog projekta (UP) traje samo 7 dana. Odgovor na poslate primedbe, građani uzaludno čekaju – tokom procedure potvrđivanja UP Komisija za planove nema obavezu da pruži svoj odgovor. Za razliku od planova, UP ne prolazi skupštinsku proceduru formalne rasprave i usvajanja, već ga potvrđuje, interno, samo Komisija za planove.
Pročitaj više o temi i pogledaj video o alatu urbanistički projekat:
Urbanistički projekat: sve moćniji alat, daleko od javnosti
Objavljivanje javne prezentacije urbanističkog projekta za kompleks Beogradskog sajma predstavlja protivzakonitu aktivnost. Ovakva odluka jasno ukazuje na nameru Ministarstva građevine saobraćaja i infrastrukture i kompanije BW Belgrade Waterfront koja je inicirala izradu UP, da započnu transformaciju još jednog dela Beogradske obale na “mala vrata”, bez prethodnog donošenja urbanističkog plana i sveobuhvatnog sagledavanja budućih sadržaja, funkcije i organizacije kompleksa Beogradskog sajma. Izrada urbanističkog plana, koja je po zakonu definisana kao prvi korak za bilo kakvu potencijalnu transformaciju kompleksa Beogradskog sajma, podrazumeva složenu proceduru, uključivanje svih nadležnih institucija u proces planiranja, kao i participaciju najšire javnosti i javnu raspravu.
Nasuprot tome, urbanistički projekat kojim se rasparčava zemljište u javnoj svojini i prejudicira buduće plansko rešenje, stavljen je na javnu prezentaciju bez preuzimanja odgovornosti državne uprave za očuvanje sistema planiranja, kao i profesionalne i etičke odgovornosti urbanista koji su projekat potpisali.
U savremenom društveno-političkom, ekonomskom i urbanom kontekstu, kompleks Beogradskog sajma zahteva unapređenje upravljanja, obogaćenje sadržaja i revitalizaciju funkcije. Beogradski sajam sa svojom istorijom, nosilac je identiteta, društvenih i kulturnih vrednosti i urbaniteta grada.
Ekspertska organizacija Nova planska praksa upućuje apel svim nadležnim institucijama i organizacijama da preduzmu korake u okviru svojih nadležnosti, ličnog i profesionalnog kapaciteta sa ciljem očuvanja kompleksa Beogradskog sajma, zaustavljanja dalje degradacije planiranja i profesionalnih standarda struke.
Analizu je izradila stručna organizacija Nova planska praksa, baza za urbanistička istraživanja i razvoj planiranja, u okviru projekta “Javnost u javnim politikama”, u kooperaciji sa Heinrich Böll Stiftung – predstavništvo Beograd.