blog

Nova planska praksa pokrenula ediciju “Razumevanje planskih dokumenata kao preduslov participacije”

Sezona novogodišnjih i božićnih praznika je tradicionalno i sezona javnih uvida u najznačajnija urbanistička dokumenta. Zato je Nova planska praksa pokrenula ediciju koja dešifruje ove  planove, javne uvide i približava urbanističko planiranje tako da ih javnost razume – i da može da se u njihovu izradu uključi!

Ovu godinu smo dočekali javnim uvidima u planove koji predviđaju zlatiborizaciju Zlatara i izgradnju novog mosta na Novom Beogradu. Otpočeli smo je izmenama najvažnijeg operativnog urbanističkog plana za čitav Beograd, PGR Beograda. U međuvremenu smo imali nepunih mesec dana da onlajn reagujemo na dokument koji komplet reformiše urbanističko planiranje i sužava pravo na participaciju, pri tome ga svodeći na birokratsku delatnost, kao i da letnji mesec provedemo u ubrzanom čitanju i razumevanju preko 200 strana najvažnijeg strateškog urbanističkog plana Beograda, GUP Beograda 2041, kojim se iscrtava sudbina grada za narednih 20 godina, a onda i da u tom kratkom roku na njega smisleno reagujemo.

Sami ovi dokumenti su obimni, složeni i zahtevaju poznavanje stručnih urbanističkih pojmova i tema. Procedure njihovog donošenja nisu ništa manje komplikovane, odgovornosti i učesnici su nejasni, a vreme javnih uvida od 15 ili 30 dana je često nemoguće za reagovanje. Kada se na sve to dodaju i sezone praznika, letnjih odmora ili eskalacije pandemije, koji sada već postaju tradicionalno rezervisani za javne uvide od suštinskog značaja, uključivanje javnosti postaje skoro nemoguće. Srazmerno tome je nedostižan i funkcionalan razvoj naših gradova i kvalitet životne sredine.

Ipak, i pored svih ovih poteškoća, sve više građana, komšijskih inicijativa, neformalnih grupa i stručnih organizacija se interesuje, razume i uključuje u ove procedure. Iza toga stoji veliki trud i društveni pomak, ali informacije koje ga omogućavaju moraju da budu još jašnije i da obuhvate veći udeo javnosti.

Urbanistički planovi i dokumenta o kojima je reč direktno utiču na kvalitet života svih građana, a njihov sadržaj i kvalitet zavisi od uključivanja svih onih koje se tiču. Oni ne mogu predstavljati „stručne teme“ i biti rezervisani „samo za stručnjake“.

Stručna organizacija Nova planska praksa je zato pokrenula ediciju „Razumevanje planskih dokumenata kao preduslov participacije“ kojom približava najznačajnije urbanističke teme široj javnosti. Fokus je na dokumentima koji su se našli na javnom uvidu, ali i o kojima će javnost tek imati prilike da se pita, i zato je krucijalno da sa njima bude upoznata. Pri tome, reč je o dokumentima koji predstavljaju osnov svih prostornih odluka koje se donose u Beogradu.

Uz to, Nova planska praksa je izdala i sveobuhvatan Mali veliki pojmovnik urbanističkog planiranja – vodič koji na jednostavan način približava sve velike teme urbanističkih planova, odgovornosti i institucije, i dešifruje procedure. Ovaj vodič predstavlja osnov za razumevanje i uključivanje u urbanističke procedure, čitanje planova i učestvovanje u javnim uvidima i raspravama.

Vodič je dostupan u štampanoj i PDF formi (ovde), kao i u posebnoj sekciji na sajtu Interaktivni urbanizam.com Celina 3: Mali veliki pojmovnik urbanističkog planiranja i na engleskom jeziku Unit 3: The little BIG glossary of urban planning. 

Prve tri publikacije iz edicije posvećene su trima najznačajnijim dokumentima u oblasti urbanističkog planiranja koji su se našli na javnim uvidima u toku 2022. godine. Prilog 1 posvećen je Planu generalne regulacije Beograda PGR, inicirano izmenama i dopunama ovog plana koje su se na javnom uvidu našle u toku novogodišnjih i božičnih praznika 2021/2022, i čije naredne izmene mogu u svakom trenutku biti najavljene. U pitanju je najvažniji operativni plan za područje čitavog Beograda i izuzetno složen dokument, ali u čiju izradu javnost mora biti uključena – jer svi dalji planovi i izgradnje u Beogradu se temelje upravo u ovom dokumentu.

Tako se krajem godine na javnom uvidu našao urbanistički projekat za blok 67a, tokom kojeg su stanari uvideli da im se u neposrednom komšiluku umesto dugo planiranih vrtića i škole grade crkva i stambeno-poslovni kompleks, ali i da je vreme za primedbovanje “davno prošlo”. Iako je ova izmena stanarima postala vidljiva tek tokom javnog uvida u urbanistički projekat krajem godine, ona je utemeljena nekoliko meseci ranije, usvajanjem izmenjenog PGR-a. Ovaj slučaj, o kome je više reči ovde, ilustruje zašto je važno da javnost ima prilike i načina da se uključi u donošenje urbanističkih planova koji trasiraju pravac razvoga čitavog grada, kao što su PGR i GUP i da razume na koji način odluke ucrtane u tim planovima se manifestuju u neposrednom i širem okruženju (a pre nego što se suoči s izgradnjom). 

Prilog 3 posvećen je tako najvažnijem strateškom urbanističkom planu koji se na ranom javnom uvidu našao 15 dana juna meseca, Generalnom urbanističkom planu Beograda GUP 2041. Ovim strateškim planom trasira se kompletan pravac razvoja grada za narednih 20 godina i uključivanje šire javnosti u njegovu izradu nije samo poželjno, već predstavlja suštinski osnov za kvalitet ovog plana. Nažalost, u pripremama ovog najvažnijeg plana učestvovalo je manje od 2% stanovništva Beograda, putem dve onlajn ankete, dok je na ranom javnom uvidu bilo izloženo preko 200 strana složenog dokumenta za koji je javnost imala 15 dana da ga razume, savlada i reaguje. O značaju ovog plana, dokumentu izloženom na ranom javnom uvidu i nužnosti održavanja javnih prezentacija više je reči ovde. Kako javni uvid  tek predstoji, Prilog 3 donosi neophodne informacije i znanje kako i zašto da se javnost u njegovu izradu uključi. 

Za razliku od ova dva priloga, Prilog 2 nije posvećen urbanističkom planu već konceptu politike, dokumentu kojim je pokušana reforma čitavog urbanističkog planiranja, a u senci digitalizacije. Dok digitalizacija procedura i planova predstavlja pozitivan i vredan pomak, ona pozdrazumeva izuzetno složen zadatak, naročito ako uporedo s njom treba izvršiti i čitavu reformu urbanističkog planiranja, i ne može biti “tekući posao” kako je pristupljeno ovom dokumentu. Usled toga, Prilog 2 predstavlja osnov za takav budući pristup koji mora doći u pripremi ovakvog tj. ovakvih zadataka – utemeljen, studiozan, promišljen, i nastao na demokratskim načelima. 

Sve publikacije su dostupne na veb sajtu Interaktivni urbanizam u sekciji Publikacije, a nakon praznika sledi i njihova promocija gde će moći lično da se preuzmu (ograničene količine) štampanih primeraka. Više informacija uskoro!

Publikacije je Nova planska praksa, baza za urbanistička istraživanja i razvoj planiranja izradila i/ili štampala u okviru projekta Raščivijajmo planiranje! Informisano društvo ka suštinskoj participaciji podržanog od strane Američke ambasade u Beogradu i u okviru projekta “Javnost u javnim politikama: dešifrovanje prava na informisanje”, u kooperaciji sa Heinrich Böll Stiftung – predstavništvo Beograd.

Uverene smo da je razvoj grada zajednički proces i zato Vas pozivamo da nam se u tome pridružite.

Budite slobodni 
da nas kontaktirate.