Stručna organizacija Nova planska praksa, već neko vreme upozorava javnost na nameru organa Gradske uprave grada Beograda i Komisije za planove Skupštine grada Beograda da iza leđa građana izvrši izmene krovnog operativnog urbanističkog plana, Plana generalne regulacije Beograda (PGR).
Umesto ulaganja dodatnih napora nadležnih institucija da ovaj kompleksan i izuzetno važan plan približe široj javnosti kako bi ona zaista mogla da učestvuje u njegovom oblikovanju, na delu je sasvim suprotna praksa. Ne samo da se javni uvid u Nacrt izmena i dopuna PGR održava tokom novogodišnjih i božićnih praznika i u jeku pandemije, od 20. decembra do 21. januara, već je i sadržaj dokumentacije izložene na javni uvid nepotpun i nerazumljiv, i kao takav izrađen suprotno pravilima struke i zakona. Nadležni organi nisu organizovali održavanje javne prezentacije nacrta izmena i dopuna PGR, već su građani upućeni da objašnjenja složenih predloženih rešenja potraže u podrumu Gradske uprave, koji ne ispunjava uslove za efikasno održavanje javnog uvida ni u redovnim okolnostima, a posebno u nedeljama u kojima beležimo najveću stopu zaraženih građana od početka epidemije virusa kovid-19.
Uvid u sadržaj izložene dokumentacije pokazuje da nacrt izmena i dopuna PGR ne daje odgovor na brojna suštinska pitanja o tome na koji način želimo da se Beograd razvija, a koje su građani u proteklom periodu izneli kroz procedure izrade različitih planova detaljne regulacije ili udruženi ispred bagera, zbog čega se sa pravom dovodi u pitanje svrha izmena ovog dokumenta. Upitan je trenutak izrade izmena i dopuna PGR, s obzirom na to da je već dve i po godine u početnoj fazi izrada Generalnog urbanističkog plana Beograda koji postavlja strateške pravce razvoja grada, tj. krovnog dokumenta koji bi trebalo da prethodi izradi PGR-a i sa kojim on mora biti usklađen.
Velika posećenost onlajn javnog razgovora koje je ekspertska organizacija Nova planska praksa u saradnji s Tačkom komunikacije organizovala, kako bi zainteresovanoj javnosti približili ovaj složeni dokument i pomogli u njegovom razumevanju, ukazuje na potrebu građana da o rešenjima predloženim Nacrtom izmena i dopuna PGR razgovaraju sa ekspertima. Podvlačimo da nadležne institucije nemaju samo odgovornost da organizuju javnu arenu za razmenu mišljenja, već da i zakon predviđa takvu mogućnost, kroz održavanje javnih prezentacija nacrta planskog dokumenta, sa ciljem efikasnog sprovođenja zakonske obaveze uključivanja građana u proces donošenja odluka. Međutim, ovi zakonom predviđeni mehanizmi za poboljšanje participacije ni ovoga puta nisu primenjeni. Takođe, naglašavamo da je dužnost uprave koja vodi proces planiranja da ciljeve izrade plana i planska rešenja približi i objasni građanima, u čijim interesima se planovi i donose, a da građani nisu u obavezi da razumejuhermetične i nekonsekventno pisane tekstove i crteže koji su im izloženi na uvid preko portala gradske uprave.
PGR Beograda je sveobuhvatni urbanistički dokument od izuzetnog značaja za područje celokupnog grada, jer se njime dugoročno definišu brojna pitanja od javnog i privatnog interesa. Urbanistički plan kojim se strateški ciljevi direktno sprovode u prostor predstavlja pravni i planski osnov izgradnje Beograda, definiše saobraćajne i infrastrukturne sisteme, javne objekte i javne površine i drugo, čini osnovu za sve planove nižeg reda (planove detaljne regulacije), urbanističke projekte i postupke dobijanja uslova za izgradnju. Kao takav, od krucijalnog je značaja za kvalitet života u čitavom gradu, pa je poštovanje načela učešća javnosti u proceduri njegovog donošenja neophodno i od suštinske važnosti.
Stručna organizacija Nova planska praksa je sprovela sveobuhvatno istraživanje odvijanja planskih procedura u vreme pandemije, “Javnost na distanci – demokratija u krizi”, u saradnji s partnerskim organizacijama Tačka komunikacije, Polekol i CZKD. Rezultati istraživanja ukazuju da je period pandemije obeležen otežanim prisustvom i praćenjem javnih uvida i diskusija zbog mera za suzbijanje zaraze i same zaraze, odsustvom dopunskih i/ili alternativnih načina za informisanje građanstva o sadržini planova, svođenjem participativnih procesa na zakonski minimum, pa čak i sprovođenjem javnih uvida u planove i tokom zabrana kretanja i uz konstantno uvođenje mera koje umesto da omoguće više participacije, dodatno je ograničavaju i onemogućavaju. Epidemiološki talasi, odnosno razdoblja intenzivnog širenja zaraze među populacijom, nisu značajnije uticali na dinamiku usvajanja planova, dok se opasnost od širenja zaraze istovremeno koristila za ograničavanje zakonskog prava građana na učešće u donošenju odluka.
Stručna organizacija Nova planska praksa je izradila set preporuka kako bi se proces participacije suštinski poboljšao. Izrađen set preporuka osmišljen je u potpunosti u okviru postojećeg zakonskog okvira, i kao takav, njegova primena zavisi isključivo od volje nadležnih institucija. Uprkos tome, javni uvid u Nacrt izmena i dopuna PGR pokazuje nastavak zabrinjavajuće prakse nadležnih institucija – ne samo odsustvo volje nadležnih za suštinsko unapređenje participacije, već njeno dodatno otežavanje sprovođenjem javnog uvida u vreme praznika, pandemije i bez korišćenja dostupnih mehanizama da se sadržaj složenog urbanističkog plana zaista predstavi javnosti.
Publikacija je dostupna na sledećoj adresi:
Stručna organizacija Nova planska praksa je izradila analizu u izloženu dokumentaciju na javnom uvidu u okviru projekta Tačke komunikacije Naše dvorište – zajedničke odluke.
Projekat Naše dvorište – zajedničke odluke je realizovan u okviru programa podrške javnom zagovaranju „Istraži – Osnaži“ koji finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, a sprovodi Trag fondacija. Izradu ovog materijala je finansirala Vlada Ujedinjenog Kraljevstva; izneti stavovi nužno ne odražavaju zvaničnu politiku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.